Apostille pečat u BiH

Zamislite ovu situaciju: stojite na šalteru strane institucije, dokument je preveden i ovjeren, a službenik vam ga vraća jer nema apostille pečat. Ili obrnuto: platite apostille za dokument koji ide u zemlju gdje taj pečat uopšte nije potreban. Oba scenarija se dešavaju svake sedmice, i oba se mogu izbjeći s deset minuta provjere prije nego što krenete na sud.

Ovaj tekst objašnjava šta apostille pečat zapravo znači, koji sud u Bosni i Hercegovini ga izdaje, i kako da izbjegnete najčešće greške kod dokumenata koji putuju u inostranstvo.

Šta je apostille i šta on zapravo ovjerava

Apostille je pečat koji potvrđuje da su potpis i pečat na dokumentu autentični, to jest da ih je stavila ovlaštena osoba ili institucija. Ništa više od toga.

Najčešća zabluda je da apostille ovjerava sadržaj dokumenta, da garantuje da je diploma tačna ili da je izvod iz matične knjige istinit. To nije tačno. Sud koji stavlja apostille ne provjerava šta piše u dokumentu, samo potvrđuje da je pečat ili potpis na njemu zaista onaj za koji se predstavlja.

Prije apostille sistema, dokument koji je trebao putovati u drugu zemlju morao je proći punu diplomatsku legalizaciju: ovjeru suda, pa ministarstva, pa ambasade zemlje primaoca, korak po korak. Apostille pečat zamjenjuje sav taj lanac jednim pečatom, ali samo između zemalja koje su članice iste konvencije.

Je li BiH članica Haške konvencije

Jeste, i ovdje vrijedi razdvojiti dva datuma koja se često miješaju.

Bosna i Hercegovina je članica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961. godine (poznate kao Konvencija o apostille-u). Konvencija je za BiH stupila na snagu 6. marta 1992, a notifikacija o sukcesiji nakon raspada SFRJ upućena je 23. augusta 1993.

Drugi datum, 7. jun 2001, odnosi se na nešto drugo: tada je BiH postala članica same Haške konferencije za međunarodno privatno pravo (HCCH), organizacije koja upravlja ovom i drugim konvencijama. Članstvo u organizaciji nije isto što i članstvo u konvenciji o apostille-u, iako se ta dva datuma stalno miješaju u tekstovima koji kruže po internetu.

Zato ako naiđete na izvor koji tvrdi da je BiH pristupila apostille sistemu tek 2001, taj izvor miješa dva različita događaja. Za tačan pregled članica i datuma pogledajte zvaničnu tabelu statusa na sajtu HCCH-a.

Koji sud izdaje apostille: Republika Srpska, Federacija BiH, Brčko distrikt

Nadležnost zavisi od entiteta u kojem je dokument izdat:

Koja isprava ide na koji sud

Ovo je tačka gdje ljudi najčešće pogriješe: apostille se ne izdaje na bilo kojem sudu, nego na sudu prema sjedištu organa koji je ispravu izdao.

• Diploma ili svjedočanstvo - sud prema sjedištu obrazovne ustanove koja je ispravu izdala
• Izvod iz matične knjige (rođenih, vjenčanih, umrlih) - sud prema sjedištu matičnog ureda
• Uvjerenje o nekažnjavanju ili druga isprava iz suda - sud koji je ispravu izdao, ili sud prema njegovom sjedištu

Ako niste sigurni koji organ je tehnički izdao vaš dokument, pogledajte pečat i potpis na samom dokumentu prije nego što krenete na sud. To vam štedi barem jedan izgubljen odlazak.

Šta ponijeti, koliko košta i koliko traje

Za fizička lica dovoljni su original isprave i lična karta. Za pravna lica sud traži i JIB, kao i broj registracije firme.

Cijena apostille ovjere razlikuje se od suda do suda i zavisi od vrste isprave. Pojedini izvori navode iznos od oko 10 KM po dokumentu, ali jedinstven cjenovnik za cijelu BiH nismo pronašli. Izrada je obično gotova isti ili sljedeći radni dan.

Šta ide prvo, apostille ili prevod

Ovo je pitanje koje nam klijenti postavljaju najčešće, i odgovor zavisi od toga ko dokument prima.

Uobičajen redoslijed izgleda ovako: prvo original dobije apostille pečat, zatim sudski tumač prevede dokument i uveže apostilirani original uz prevod, a tek onda se prevod, ako institucija to izričito traži, dodatno ovjerava.

Ali ovaj redoslijed nije univerzalan. Neke institucije u inostranstvu traže apostille i na samom prevodu, ne samo na originalu. Druge to uopšte ne traže. Redoslijed zavisi isključivo od zemlje i institucije koja dokument prima, ne od nekog opšteg pravila.

Zato prije nego što naručite bilo šta, provjerite kod institucije koja dokument prima kojim redoslijedom to žele. Ovo je, po našem iskustvu, najčešći izvor nepotrebnog troška: ljudi plate prevod pa apostille, ili obrnuto, pa saznaju da im je institucija tražila nešto treće.

Za koje zemlje apostille uopšte ne treba

Sve članice Haške konvencije priznaju apostille umjesto pune diplomatske legalizacije. Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Italija, Švedska, Norveška i Turska su, između ostalih, članice konvencije.

Ali za neke od tih zemalja apostille vam neće trebati ni onda kada je formalno propisan, jer BiH s njima ima bilateralne sporazume o pravnoj pomoći koji idu korak dalje i ukidaju samu potrebu za apostille pečatom. Prema dostupnim pravnim izvorima, to su Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Turska, a pojedini izvori navode i Sloveniju.

Za zemlje koje nisu članice Haške konvencije, apostille ne pomaže, jer ga te zemlje ne priznaju. Za njih vam treba puna legalizacija preko Ministarstva vanjskih poslova BiH i ambasade zemlje u koju dokument šaljete.

Najčešće zablude o apostille-u

Ovih pet zabluda vraćaju se iznova, pa ih vrijedi imati na jednom mjestu:

• Da apostille važi za sve zemlje svijeta. Važi samo za zemlje članice Haške konvencije, za ostale treba puna legalizacija.
• Da je redoslijed apostille i prevoda isti za sve zemlje. Nije, zavisi od institucije primaoca.
• Da apostille ovjerava sadržaj dokumenta. Ovjerava samo potpis i pečat, ne i ono što piše u dokumentu.
• Da apostille može izdati bilo koji sud. Izdaje ga isključivo sud prema sjedištu organa koji je ispravu izdao.
• Da je BiH pristupila apostille sistemu tek 2001. To je datum članstva u HCCH organizaciji, a ne datum stupanja konvencije na snagu za BiH.

Česta pitanja

Treba li mi apostille za Njemačku ili Austriju?

Obje zemlje su članice Haške konvencije, pa apostille za njih vrijedi. Da li vam treba za konkretan dokument, provjerite kod institucije koja ga prima, jer neke institucije traže apostille samo na originalu, a druge i na prevodu.

Koji sud u Banjoj Luci izdaje apostille?

Osnovni sud u Banjoj Luci, ako je organ koji je izdao vaš dokument sa sjedištem u Banjoj Luci. Prije odlaska pozovite sud i potvrdite radno vrijeme i tačnu proceduru za vaš tip dokumenta.

Šta ide prvo, prevod ili apostille?

Najčešće prvo apostille na originalu, pa prevod. Ali zavisi od institucije primaoca, pa to provjerite prije nego što naručite bilo šta.

Koliko košta i traje apostille?

Pojedini izvori navode oko 10 KM po dokumentu, ali jedinstven cjenovnik za cijelu BiH ne postoji, cijena zavisi od suda. Izrada je obično gotova isti ili sljedeći radni dan, provjerite tačan rok kod nadležnog suda.

Treba li apostille za Hrvatsku i Srbiju?

Prema dostupnim izvorima, BiH sa Hrvatskom i Srbijom ima bilateralne sporazume koji ukidaju potrebu za apostille pečatom, pa vam za te zemlje često neće ni trebati. Ipak, provjerite kod institucije primaoca prije nego što platite.

Ovjerava li apostille i prevod ili samo original?

Po pravilu ovjerava original. Ovjera prevoda zavisi od toga da li to institucija primaoca izričito traži, a to se razlikuje od zemlje do zemlje.

Šta ako zemlja nije članica konvencije?

Onda vam apostille ne pomaže, jer ga ta zemlja ne priznaje. Potrebna je puna legalizacija preko Ministarstva vanjskih poslova BiH i ambasade te zemlje.

Trebate ovjeren prevod uz apostille

Apostille pečat izdaju isključivo sudovi, i mi tim procesom ne upravljamo niti smo sudski tumači. Ono što Oxford radi jeste ovjeren prevod dokumenata, u saradnji sa ovlaštenim sudskim tumačima za njemački, engleski, francuski, italijanski, španski, slovenački i ruski jezik.

Prije nego što uopšte naručite prevod ili krenete na sud po apostille, javite nam za koju svrhu i u koju zemlju dokument šaljete. Na osnovu toga vam možemo reći šta vam konkretno treba, a šta ne, kako ne biste platili nešto što vam neće koristiti.

Pogledajte i sve usluge prevođenja koje Oxford nudi, kao i vodiče za sudskog tumača za njemački, turski i engleski jezik.